

Hrišćanske crkve su spomenici prošlosti, ali i čuvari tradicije i istorije ovog podneblja. Manastiri i crkve u Parku prirode „Piva“ svjedoče o bogatoj duhovnoj i kulturnoj tradiciji ovog kraja, predstavljaju mesto okupljanja i mesto gde se čuvaju običaji. Posjetioci mogu uživati u ljepoti istorijske arhitekture i u netaknutoj prirodi.

CRKVA SVETOG JOVANA U SELU SELJANE
Crkva u selu Seljane posvećena je Svetom Jovanu Krstitelju, koji je i zaštitnik slava većine bratstava u selu (Blečići, Vukosavljevići, Sekulovići). U izgradnji crkve priloge su dali sva bratstva ovoga sela: Blečići, Sekulovići, Vukosavljevići, Živkovići, Lučići, Tufegdžići. Odluka o izgradnji crkve donesena je 11. 09. 1999. godine.
Temelje joj je 1999. godine osveštao Episkop budimljanski Joanikije, a freske je slikao Miloš Janićijević – Raški. Crkvu su osveštali Njegovo visoko preosveštenstvo Mitropolit crnogorsko – primorski Amfilohije i Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije 14. 07. 2001. godine.
SABORNA CRKVA SVETOG PETRA I PAVLA U CRKVIČKOM POLJU
Podignuta 1881. a osveštana 1882. godine, na Petrovdan. Izgrađena je u primorskom stilu. Ovaj sakralni objekat je pretrpio razna oštećenja tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, a zatim i tokom zemljotresa koji je zadesio Crnu Goru 1979. Crkva je obnovljena 1993.,a 1994. godine je osveštana i u cjelini dobila svoj prvobitan izgled.


SABORNA CRKVA SVETOG SAVE U ORAHU
Ovo je jedan od najstarijih hramova u Pivi. Smatra se da je zidana 200 godina prije izgradnje Pivskog manastira. Izgrađena je u raškom stilu. Prema predanju, iz ove crkve je uzimana odežda i zvono prilikom osveštavanja Pivskog manastira.
Saborna crkva Svetog Save u Orahu je jedan od najstarijih hramova u Pivi. Izgrađena je u raškom stilu.
CRKVA SVETOG JOVANA U PLUŽINAMA
Podignuta 1902. godine, u vrijeme čuvenog pivskog vojvode Lazara Sočice. Neposredno ispred i na zapadnoj strani crkve nalaze se spomenici vojvodi i njegovom sinu.




PIVSKI MANASTIR
Pivski manastir se nekad nalazio na samom izvoru rijeke Pive, ali je zbog potapanja rijeke Pive i izgradnje Hidro elektrane izmješten na Sinjac, čime je izveden jedinstven građevinski poduhvat prenosa manastira zajedno sa originalnim freskama. Poduhvat je bio veoma složen, s obzirom da je rijeć o monumentalnom hramu čija je unutrašnjost islikana sa 1.260 metara kvadratnih živopisa izuzetne vrijednosti. Crkva Uspenje Bogorodice podignuta je zaslugom tadašnjeg mitropolita Savatija Sokolovića od 1573-1586. godine na mjestu gdje je postojao stariji hram. Ubrzo je postao jedan od najznačajnijih centara duhovne umjetnosti i prepisivačke djelatnosti.
Enterijer krase duborezi i pozlaćeni ikonostas iz 1638. godine. Odlikuje se proporcionalnošću, raskošem duboreza, sa zadivljujeće islikanim ikonama Longina i kir Kozme. U crkvi se nalazi dekorativni mobilijar Bogorodično kolo, episkopski sto i vrata, izrađeni od slonovače.
Riznica manastira je jedna od najbogatijih u Crnoj Gori i sastoji se od dragocjenih zbirki starih rukopisnih knjiga i prvih knjiga štampanih na Balkanu (jedini sačuvani Psaltir iz Obodske štamparije).

CRKVA SVETOG JOVANA U BORIČJU
Izgrađena 1884. godine. Bila je dugo u ruševinama nakon Drugog svjetskog rata, naročito nakon zemljotresa 1979. godine, nakon čega je obnovljena.

CRKVA SVETOG JOVANA U SMRIJEČNU
Crkvu su podigli stanovnici ovog sela 1907. godine. Crkva je dva puta renovirana, prvi put nakon Drugog svjetskog rata 1945. i 1946., a zatim 1985. i 1986. godine.

SABORNA CRKVA SVETOG NIKOLE U RUDINICAMA
Crkva je raškog stila, a izgrađena je 1904. godine. Stanovnici sela su 1960. godine izvršili neophodne opravke.

CRKVA SVETOG GEORGIJA U SELU TRSA
Podignuta je 1899. godine. Njena obnova izvršena je 1967. godine.

SABORNA CRKVA SVETOG JOVANA NA PIŠČU
Podignuta je 1884. godine. Obnovljena je 1982. godine.

CRKVA SVETOG JOVANA U BORKOVIĆIMA
Podignuta je poslije hercegovačkog ustanka (od 1875. do 1878. godine). Stanovnici sela su 1960. godine zamijenili drvenu konstrukciju na crkvi i pokrili je limom, dok je 1982. godine urađena značajnija obnova.

CRKVA SVETOG JOVANA U NINKOVIĆIMA
Sagrađena je 1911. godine, čemu svjedoči natpis iznad vrata hrama. Obnova crkve je sprovedena 1962.
HRAM SVETOG JOVANA KRSTITELJA PRETEČE NA ZAGRAĐU
Manastir Zagrađe, zadužbina hercega Stefana Vukčića Kosače, izgrađen je u prvoj polovini XV vijeka iznad sastavaka rijeka Pive i Tare, u središtu drevne srpske oblasti Huma. Crkva manastira Zagrađe posvećena je rođenju Svetog Jovana Krstitelja. Manastir se nalazi na otprilike pola puta od srednjovjekovnog utvrđenog grada Sokola i Šćepan Polja – mjesta koje se pod toponimom Međurječje prvi put pominje još u izvještajima vizantijskih hroničara iz X vijeka. Ktitor manastira Herceg Stefan (1404-1466) bio je unuk poznatog vojvode Vlatka Hranića Vukovića, koji je kao vojskovođa na čelu vojske kralja Tvrtka učestvovao u Kosovskom boju.
Ova crkva je u arhitektonskom smislu, u osnovi izraz nadahnuća raškom školom graditeljstva koja sobom predstavlja dokazanu uspješnu kombinaciju istočne i zapadne crkvene arhitekture.
Ovdje treba napomenuti izvanredna statička rješenja, koja su omogućila da crkva ostane pod svojom kupolom skoro 600 godina, iako je olovni pokrivač sa nje skinut odmah po dolasku Turaka, da bi njime bila pokrivena tada novoizgrađena Aladža džamija u Foči.
Velika obnova ove svetinje započela je 1998. godine sa blagoslovom mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, a najveći doprinos na samom početku obnove dali su iguman ostroški Lazar, i poznate firme iz ovog kraja: Fabrika elektroda i HE „Piva“. Velikim intezitetom radovi su nastavljeni posebno od dolazka igumana Lazara 2001. godine, od kada se osim obnove crkve krenulo u obnovu cjelokupnog manastirskog kompleksa za koji je veoma teško bilo naći rješenje zbog skučenog prostora u kojem se manastir našao spletom istorijskih okolnosti. Takođe, veliki doprinos u obnovi manastira dala je opština Plužine kao i brojni pojedinci iz Crne Gore, Republike Srpske, Srbije, Kanade…



CRKVA SVETOG JOVANA U NEDAJNOM

Podignuta 1928. godine. Stanovnici sela su 1989. godine obnovili crkvu, kada su izvršeni neophodni radovi na unutrašnjim i spoljašnjim zidovima.